U danas sve popularnijim različitim alternativnim načinima prehrane, sirovojelstvo odnosno izvorno engleski „raw food diet“ je možda i jedna od najčešćih i najspominjanijih s obzirom da se ne temelji na isključenju namirnica već načina pripreme. I dok neki izvori isključivo tvrde kako je to jedini ispravan način prehrane jer nas vraća u vrijeme naših predaka i kako smo nekada jeli prije negoli nam je organizam postao prilagođen modernom načinu života, drugi upozoravaju kako je sirovojelstvo izuzetno opasno i može dovesti do brojnih negativnih posljedica u organizmu.

Sirovojelstvo podrazumijeva konzumaciju hrane koja nije tretirana na temperaturi višoj od 48°C.

Što je onda zapravo točno kada govorimo o sirovojelstvu i može li takav način prehrane osigurati sve potrebne hranjive tvari i energiju organizmu kako bi on nesmetano obavljao svoje funkcije te koje su eventualne dobrobiti ili loše strane takvog načina prehrane?

Što je sirovojelstvo?

Sirovojelstvo podrazumijeva konzumaciju hrane koja nije zagrijavana na temperaturu veću od 40 do 48°C odnosno u većini izvora na temperaturu veću od 42°C. Prehrana sirovim namirnicama zapravo uključuje i druge načine tretiranja hrane poput namakanja i klijanja žitarica, grahorica i leguminoza, dehidriranja („izvlačenja“ vode iz namirnica) te blendanja u svrhu pripreme juha, variva, namaza ili sokova.

Tako dozvoljene namirnice čine:

• sirovo odnosno svježe voće i povrće, sušeno voće, fermentirano povrće
• sirovi orašasti plodovi i sjemenke, njihovi namazi i mlijeka
• namočene ili proklijale žitarice, grahorice i leguminoze
• klice i morske alge
• sušeno meso
• hladno prešana biljna ulja

Zabranjene namirnice su:

• sva kuhana hrana (voće, povrće, meso, riba, žitarice, grahorice, leguminoze)
• pečeni/prženi orašasti plodovi i sjemenke
• pasterizirana pića i mliječni proizvodi
• tjestenina
• alkohol, kava, čaj

Prednosti sirovojelstva:

S obzirom da termička obrada hrane smanjuje količinu pojedinih hranjivih tvari hrane (posebice vitamina topivih u vodi i onih osjetljivih na toplinu), prednosti prehrane sirovim namirnicama uključuje veću raspoloživost takvih hranjivih tvari. Također prehrana sirovim namirnicama povećava ukupan unos svježeg, lokalnog i sezonskog voća i povrća (a time i prehrambenih vlakana), a smanjuje unos hrane bogate solju i jednostavnim šećerima što zapravo čini postulate pravilne prehrane. Prelazak na ovakav način prehrane također može utjecati na smanjenje tjelesne težine i poboljšanje krvne slike. Iako se možda čini da sirovojelcima nedostaju pojedini nutrijenti poput proteina, kalcija i željeza, pravilnim kombiniranjem namirnica i kvalitetnom raspodjelom obroka zapravo je moguće unijeti sve esencijalne nutrijente u organizam i ne dovesti do bilo kakvog deficita. Eventualno je problematičan vitamin B₁₂ kod ljudi koji ne konzumiraju sirove proizvode životinjskog podrijetla.

Nedostaci sirovojelstva:

Ukoliko nije pravilno izbalansirana, prehrana sirovom hranom može dovesti do smanjenog unosa energije (za one koji ne žele smanjiti tjelesnu težinu). I kod pravilno izbalansirane sirove prehrane također se može smanjiti unos pojedinih hranjivih tvari čija se bioraspoloživost povećava termičkom obradom poput beta karotena koji je prekursor vitamina A. S obzirom da sirovojelstvo ne predviđa termičku obradu, pojedina hrana izložena je bakterijskom djelovanju i zapravo može dovesti do trovanja ukoliko nije adekvatno pripremljena.

Iako hranjenje sirovim namirnicama ima svoje pozitivne strane, ima svakako i one negativne pa je zapravo najbolje iz sirovojelstva preuzeti one dobre i uklopiti ih u svakodnevnu prehranu. To podrazumijeva povećanje unosa svježih, lokalnih i sezonskih namirnica i njihovu priprema bez suvišnih šećera i soli te povećanje unosa sirove hrane na otprilike 50% ukupnog dnevnog unosa hrane.